Boju ljudskog oka određuju dva faktora – pigmentacija irisa i način na koji iris rasipa svjetlost koja prolazi kroz nju. Geni diktiraju koliko će melanina biti prisutno u oku. Što više melanina, to je oko tamnije. Međutim, može se činiti da se boja očiju kod određenih osoba mijenja u zavisnosti od količine prisutne svjetlosti. Ovo se dešava zbog dvostrukog sloja irisa prisutnog u oku. Boja zavisi od toga koji sloj reflektuje svjetlost.
Boju ljudskog oka određuju dva faktora – pigmentacija irisa i način na koji iris rasipa svjetlost koja prolazi kroz nju.
Svjetska populacija prema boji očiju
Oko 79% svjetske populacije ima braon oči, što je čini najčešćom bojom očiju na svijetu. Poslije braon, 8%-10% svjetske populacije ima plave oči, 5% ima ćilibar ili oči boje lješnika, a 2% ima zelene oči. Izuzetno rijetke boje očiju su sive, crvene/ljubičaste.
Braon oči
Oko 79% svjetske populacije ima smeđe oči, što je čini najrasprostranjenijom bojom ljudskog oka. Braon boja irisa je određena njenom pigmentacijom i može se pojaviti kao tamnosmeđa ili svijetlosmeđa. Tamnobraon je rezultat visoke koncentracije melanina i uobičajena je u Istočnoj Aziji, Jugoistočnoj Aziji i Africi. Svijetlobraon se javlja zbog niskog nivoa melanina u irisu i česta je u Evropi, Zapadnoj Aziji i Americi. Pigmentacija oka se prenosi od roditelja do potomstva kroz genetiku. Međutim, roditelji sa braon bojom očiju neće nužno imati potomstvo sa braon bojom očiju, jer varijacija gena može rezultirati drugom bojom očiju.
Plave oči
Približno 8% -10% svjetske populacije ima plave oči. U oku nema plave pigmentacije, pa je plava boja zbog toga rezultat niske količine melanina u prednjem sloju irisa. Međutim, istraživanje koje je sproveo Univerzitet u Kopenhagenu 2008. godine otkrilo je da je genetska mutacija koja se desila prije nekih 10.000 godina dovela do plavog oka i da gen koji sprječava proizvodnju melanina u oku može da se prenese genetski. Evropa ima najveći procenat ljudi sa plavim očima, dok je Finska na vrhu liste zemalja sa najvećim procentom plavookih ljudi, sa 89%.
“Hazel“ ili oči boje lješnika
Oko 5% svjetske populacije ima oči boje lješnika. Boja lješnika nastaje zbog kombinacije melanina i Raileigh-ovog rasipanja svjetlosti. Može se činiti da oči boje lješnika mijenjaju boju iz zelene u braon i plavu. U nekim slučajevima, različita prelamanja svjetlosti u ovom oku mogu rezultirati šarenom šarenicom gdje dominantna boja zavisi od talasne dužine svjetlosti koja ulazi u oko.
“Amber“ ili oči boje ćilibara
Oko 5% svjetske populacije ima oči boje ćilibara. Ova boja nastaje zbog prisustva žutog pigmenta poznatog kao lipohrom. Ovo čini iris crvenkasto/bakarno-žute boje i žućkasto-zlatne boje koja se ponekad može zamijeniti sa bojom lješnika.
Džulia Roberts ima prelijepe ‘amber’ oči.
Zelene oči
Da li ste znali – manje od 2% populacije ima zelene oči? Samo oko 2% svjetske populacije ima zelene oči. Zelena boja je rezultat niskog nivoa melanina, prisustva žućkastog lipochroma pigmenta i plave nijanse uzrokovane Raileigh-ovim rasipanjem reflektovanog svjetla. Kada se svi ovi faktori ukombinuju, rezultat je zelena boja. Najčešće se javlja u Centralnoj, Zapadnoj i Sjevernoj Evropi.
Manje od 2% populacije ima zelene oči.
Sive oči
Sive oči se ponekad miješaju sa svijetloplavim očima. Kao i plave oči, sive oči nastaju kao rezultat niskog nivoa melanina u prednjem sloju irisa. Sivi izgled je posljedica rasipanja svjetlosti od tamnijeg epitela. Siva boja takođe može imati male količine žute ili smeđe boje. Sive oči najčešće imaju ljudi iz Sjeverne i Istočne Evrope.
Elizabet Tejlor je bila glumica koja je po mnogima imala najljepše oči koje su, u zavisnosti od svjetlosti, bile ljubičaste, plave, zelene.
Crvene/ljubičaste oči
Osobe sa teškim oblicima albinizma često imaju ljubičaste ili crvene oči. Ovo je uzrokovano ekstremno niskim nivoima melanina koji dozvoljavaju krvnim sudovima da se pokažu. Stopa crvenih/ljubičastih očiju je izuzetno rijetka.
Heterohromija
Heterohromija je rijedak slučaj kada osoba ima dvije različite boje očiju. Potpuna heterohromija je kada osoba ima jedno oko jedne boje, a drugo druge, što se takođe naziva aspartalna heterohromija. Kada u jednom oku možemo vidjeti dvije različite boje, onda je to sektorska heterohromija.
David Bouvi je imao heterohromiju - potpuno različitu boju lijevog i desnog oka.
| Boja očiju | Približni procenat svjetske populacije | |
| 1 | Braon | 55% do 79% |
| 2 | Plava | 8% do 10% |
| 3 | Hazel | 5% |
| 4 | Amber | 5% |
| 5 | Zelena | 2% |
| 6 | Siva | <1% |
| 7 | Crvena/Ljubičasta | <1% |
| 8 | Heterohromija | <1% |